Kada birate doručak koji će vas držati sitim do ručka ili užinu posle treninga, ne gledate samo ukus. Zanima vas i šta namirnica donosi organizmu. Upravo tu svoje mesto ima funkcionalna hrana – hrana koja, pored osnovne nutritivne vrednosti, sadrži sastojke sa dodatnim povoljnim delovanjem na određene funkcije organizma.
To ne znači da jedna kašika semenki, napitak ili pločica mogu zameniti raznovrstan jelovnik, san i kretanje. Njena vrednost je u malim, promišljenim izborima koji se ponavljaju iz dana u dan: više vlakana u obroku, kvalitetnije masti, fermentisane namirnice ili pažljivo odabrani proizvodi obogaćeni korisnim sastojcima.
Šta je funkcionalna hrana?
Funkcionalnom hranom najčešće se smatraju prirodne namirnice ili proizvodi kojima je dodat sastojak sa konkretnom nutritivnom ulogom. To mogu biti ovsene pahuljice bogate beta-glukanom, laneno seme kao izvor vlakana i omega-3 masnih kiselina, fermentisani mlečni proizvodi sa živim kulturama, kao i biljni napici, žitarice ili namazi obogaćeni vitaminima i mineralima.
Važno je napraviti razliku između funkcionalne hrane i dodataka ishrani. Dodatak ishrani se uzima u doziranom obliku, poput kapsule, praha ili tablete. Funkcionalna namirnica je deo obroka – jede se kao hleb, jogurt, kaša, semenke, napitak ili užina. Za mnoge ljude upravo je to praktičniji put, jer korisne sastojke unose kroz hranu koju svakako vole i redovno koriste.
Ipak, oznaka na pakovanju sama po sebi nije garancija kvaliteta. Proizvod može imati privlačan naziv, a istovremeno sadržati mnogo dodatog šećera, soli ili sastojaka koje ne želite u svakodnevnoj ishrani. Zato je deklaracija jednako važna kao i istaknuta korist proizvoda.
Koje namirnice imaju funkcionalnu vrednost?
Ne morate tražiti egzotične proizvode da biste obogatili jelovnik. Mnoge poznate namirnice već prirodno imaju svojstva zbog kojih se često svrstavaju u funkcionalnu hranu.
Vlakna za redovniju i dužu sitost
Ovas, integralne žitarice, mahunarke, čia i laneno seme doprinose većem unosu vlakana. Vlakna podržavaju normalnu funkciju varenja i mogu pomoći da obrok bude zasitniji. Ako ih inače unosite malo, uvodite ih postepeno i vodite računa o dovoljno tečnosti. Naglo povećanje količine vlakana kod nekih osoba može izazvati nadimanje ili nelagodnost.
Praktičan primer je doručak od ovsenih pahuljica, jogurta ili biljnog napitka, mlevenog lana i voća. Takav obrok spaja složene ugljene hidrate, vlakna, proteine i zdrave masti, bez potrebe za komplikovanim receptima.
Fermentisane namirnice i žive kulture
Jogurt, kefir i druga fermentisana hrana mogu sadržati žive bakterijske kulture. Njihov sastav i količina razlikuju se od proizvoda do proizvoda, pa vredi proveriti deklaraciju i čuvati proizvod prema uputstvu proizvođača. Za osobe koje izbegavaju mleko postoje i fermentisane biljne alternative, ali je kod njih posebno korisno proveriti sadržaj proteina, šećera i dodataka.
Fermentisana hrana nije rešenje za svaku tegobu sa varenjem. Kod osetljivog stomaka, intolerancija ili medicinskih stanja, izbor treba prilagoditi ličnim potrebama i savetu stručnjaka.
Orašasti plodovi, semenke i kvalitetne masti
Bademi, orasi, susam, bundeva, čia i laneno seme donose kombinaciju nezasićenih masti, biljnih proteina, minerala i vlakana. Njihova prednost je što se lako dodaju salati, kaši, smutiju ili domaćem hlebu. Dovoljna je manja porcija, jer su energetski vredni.
Kod kupovine prednost imaju neslani plodovi i semenke bez nepotrebnih premaza, aroma i dodatog šećera. Osobe sa alergijama na orašaste plodove treba strogo da izbegavaju proizvode koji ih sadrže i da obrate pažnju na upozorenja o mogućim tragovima alergena.
Superhrana kao dodatak, ne kao zamena
Pod nazivom superhrana često se nalaze namirnice poput kakaa, matche, spiruline, maka praha, goji bobica ili acai praha. One mogu biti zanimljiv način da obrok dobije novu aromu i dodatne hranljive materije. Ipak, naziv superhrana je marketinški širok i ne znači da je proizvod automatski bolji od domaćeg voća, povrća, pasulja ili ovsa.
Najbolji pristup je da superhranu posmatrate kao dopunu. Kašičica kakaa u kaši ili malo matche u napitku može imati mesto u uravnoteženoj ishrani, ali ne treba očekivati velike promene samo od jednog sastojka.
Kako izabrati funkcionalnu hranu bez marketinga
Dobra kupovina počinje jednostavnim pitanjem: šta tačno želim od ovog proizvoda? Ako tražite više proteina posle treninga, pogledajte količinu proteina po porciji i ukupan sastav. Ako vam je cilj više vlakana, uporedite deklaracije nekoliko proizvoda. Ako birate namirnicu za dete ili svakodnevni doručak, proverite koliko ima dodatog šećera i soli.
Obratite pažnju i na redosled sastojaka. Oni su navedeni od najzastupljenijeg ka najmanje zastupljenom. Proizvod koji se predstavlja kao voćni, proteinski ili žitni, a među prvim sastojcima ima šećer ili sirup, možda nije izbor koji odgovara vašoj nameri.
Korisno je proveriti sledeće četiri stvari:
- stvarni sadržaj vlakana, proteina, vitamina ili minerala po porciji;
- količinu dodatog šećera, soli i zasićenih masti;
- listu sastojaka, naročito ako izbegavate gluten, laktozu ili određene alergene;
- način upotrebe i preporučenu porciju, jer više nije uvek bolje.
Za osobe na dijabetičkoj ishrani posebnu pažnju zaslužavaju ukupni ugljeni hidrati i sastav, a ne samo tvrdnja da proizvod nema dodat šećer. Kod bezglutenske ishrane potrebno je tražiti jasno označene proizvode, jer prirodno bezglutenska namirnica može doći u kontakt sa glutenom tokom proizvodnje. Ako imate zdravstveno stanje ili koristite terapiju, nutricionista ili lekar mogu pomoći da izbor bude bezbedan i smislen.
Kako je uključiti u svakodnevni ritam
Najlakše je krenuti od jednog obroka koji već imate naviku da jedete. Umesto da menjate ceo jelovnik preko noći, obogatite doručak ovsom i semenkama, uz ručak dodajte porciju mahunarki ili integralnog priloga, a za užinu birajte voće uz šaku orašastih plodova.
Sportistima i rekreativcima funkcionalne namirnice mogu pomoći da praktičnije slože obrok pre ili posle aktivnosti. Pre treninga često odgovara kombinacija ugljenih hidrata i malo proteina, dok je posle aktivnosti važan celovit obrok sa proteinima, ugljenim hidratima i tečnošću. Proteinska pločica ili napitak mogu biti korisni kada ste u pokretu, ali ne moraju biti svakodnevna zamena za pravi obrok.
Posne i biljne opcije takođe mogu biti kvalitetan deo funkcionalne ishrane. Mahunarke, tofu, orašasti plodovi, semenke, integralne žitarice i obogaćeni biljni napici nude različite nutritivne prednosti. Kod strogo biljne ishrane posebno je važno planirati unos vitamina B12, gvožđa, kalcijuma, joda i proteina uz stručnu podršku kada je potrebna.
U Zdravoj Hrani Prodavnici fokus je na izboru namirnica sa jasnim sastavom, bez veštačkih boja, aditiva i konzervansa, kako biste lakše pronašli proizvode koji odgovaraju vašem načinu ishrane. Kada znate šta tražite na deklaraciji, širok izbor postaje prednost, a ne dodatna dilema.
Najbolja funkcionalna hrana nije ona sa najglasnijim obećanjem na ambalaži, već ona koju možete redovno, sa zadovoljstvom i bez komplikovanja uklopiti u svoj tanjir. Počnite od jedne promene ove nedelje – možda od doručka sa više vlakana ili užine sa jednostavnijim sastavom – i dajte telu vreme da pokaže kako vam taj izbor prija.






